DRŽAVNA AGENCIJA ZA OSIGURANJE ŠTEDNIH ULOGA I SANACIJU BANAKA

HRV | ENG
 

ŠTITIMO DEPOZITE OD 1994.

Od osnutka do danas, Agencija je isplatila 5,3 milijardi kuna za osigurane depozite 217 tisuća deponenata u 29 banaka i štedionica nad kojima je otvoren stečajni postupak.

Posljednji slučaj isplate osiguranih depozita odnosi se na deponente Banke splitsko-dalmatinske, kojima je u mjesec dana od dana nastupa osiguranog slučaja isplaćeno 322 milijuna kuna obeštećenja odnosno 81% ukupne obveze po osnovu osiguranih depozita.

Dokazana uspješnost

Način organiziranja sustava osiguranja depozita i postojanje Fonda osiguranja depozita iz kojeg se isplaćuju deponenti u slučaju propasti kreditne institucije, omogućuje visoku razinu učinkovitosti Agencije u izvršenju svoje uloge. Tako je u protekla dva slučaja Agencija započela s isplatom obeštećenja deponentima unutar 7 do 10 radnih dana od propasti kreditne institucije, iako zakon predviđa rok od 20 do 30 radnih dana. Ovako brza reakcija Agencije smatra se velikim uspjehom uzevši u obzir da je jedan od ciljeva nove Europske direktive tek 2023. doseći isplatu obeštećenja unutar 10 radnih dana.

  • 1994.

    osnovana Agencija 

    donesen Zakon o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka 

    donesen Zakon o sanaciji i restrukturiranju banaka

  • 1995.

    sanacija Slavonske banke 

  • 1996.

    sanacija Riječke banke 

    sanacija Splitske banke 

    sanacija Privredne banke Zagreb

  • 1997.

    donesen prvi Pravilnik o osiguranju štednih uloga, kojim je osnovan Fond osiguranja depozita

  • 1998.

    do sredine 1998. u punom iznosu osigurani depoziti građana do 30.000 kuna, a od 30.000 do 50.000 kuna u iznosu od 75%

    od sredine 1998. osigurani depoziti građana u iznosu do 100.000 kuna

    stečaj Vukovarske banke – 26, 7 milijuna kuna obeštećenja, 13.101 deponent

    sanacija Dubrovačke banke

    privatizacija Slavonske banke

    stečaj Građanske štedionice – 30,2 milijuna kuna obeštećenja, 946 deponenata 

  • 1999.

    stečaj Ilirija banke Zagreb – 36,2 milijuna kuna obeštećenja, 1.780 deponenata

    stečaj Komercijalne banke Zagreb – 65,3 milijuna kuna obeštećenja, 8.958 deponenata

    stečaj Glumina banke Zagreb – 1,4 milijarde kuna obeštećenja, 24.002 deponenta

    stečaj Županjske banke Županja – 599,8 milijuna kuna obeštećenja, 42.688 deponenata

    stečaj Gradske banke Osijek – 919,2 milijuna kuna obeštećenja, 35.875 deponenata

    stečaj Neretvansko gospodarske banke Ploče – 27,7 milijuna kuna obeštećenja, 5.635 deponenata

    stečaj Invest štedionice Zagreb – 13,8 milijuna kuna obeštećenja, 201 deponent

    sanacija Croatia banke

    stečaj Promdei banke Zagreb – 8,4 milijuna kuna obeštećenja, 207 deponenata

  • 2000.

    ukidanje Zakona o sanaciji i restrukturiranju banaka

    stečaj Hrvatske gospodarske banke Zagreb – 225,7 milijuna kuna obeštećenja, 25.255 deponenata

    stečaj Agroobrtničke banke Zagreb – 125,3 milijuna kuna obeštećenja, 14.613 deponenata

    stečaj Trgovačko turističke banke Split – 21,7 milijuna kuna obeštećenja, 1.419 deponenata

    stečaj Adria štedionice Zagreb – 1,9 milijuna kuna obeštećenja, 31 deponent

    izdavanje 330 milijuna eura obveznica radi isplate osiguranih depozita 

  • 2001.

    stečaj Dugi pogled štedionice Zagreb – 8,3 milijuna kuna obeštećenja, 99 deponenata

    stečaj Grošbanak štedionice Zagreb – 12,8 milijuna kuna obeštećenja, 320 deponenata

    stečaj Štedionice za razvoj i obnovu Zagreb – 87,8 milijuna kuna obeštećenja, 4.624 deponenta

    stečaj Gold štedionice Split – 3,3 milijuna kuna obeštećenja, 343 deponenta

    stečaj Razvojne banke Dalmacije Split – 12,2 milijuna kuna obeštećenja, 97 deponenata

    stečaj Mediteran štedionice Split – 20,4 milijuna kuna obeštećenja, 421 deponent

  • 2002.

    privatizacija Dubrovačke banke

    privatizacija Splitske banke

    stečaj Alpe Jadran banke Split – 28,2 milijuna kuna obeštećenja, 1.846 deponenata

    stečaj Kaptol banke Zagreb – 15 milijuna kuna obeštećenja, 411 deponenata

    privatizacija Privredne banke Zagreb

    stečaj Slavonske štedionice Zagreb – 19 milijuna kuna obeštećenja, 304 deponenta

  • 2003.

    stečaj Gospodarske štedionice Vrbovec – 10 milijuna kuna obeštećenja, 166 deponenata

  • 2004.

    prvi Zakon o osiguranju depozita (zamjenjuje Pravilnik o osiguranju depozita)

    stečaj Međimurske štedionice Čakovec – 160,5 milijuna kuna obeštećenja, 4.366 deponenata

  • 2008.

    izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita (ZOD-a):

    proširen mandat Agencije Člankom 16a, kojim Agencija ima pravo sredstvima Fonda osiguranja depozita intervenirati u kreditnim institucijama s poteškoćama u poslovanju, s ciljem sprječavanja nastanka osiguranog slučaja, odnosno stečaja kreditne institucije

    povećan limit do kojega su depoziti osigurani na 400.000 kuna 

  • 2009.

    izmjene i dopune Zakona o osiguranju depozita (ZOD-a):

    od 1. 1. 2010. sustav osiguranih depozita uključuje pored građana i depozite malih poduzetnika i neprofitnih institucija

  • 2011.

    stečaj Credo banke Split – 471,3 milijuna kuna obeštećenja, 12.958 deponenata

  • 2013.

    izmijene i dopune Zakona o osiguranju depozita (ZOD-a):

    ulaskom u Europsku uniju osigurani iznos je 100.000 EUR u kunskoj protuvrijednosti

    stečaj Centar banke Zagreb – 525,2 milijuna kuna obeštećenja, 7.126 deponenata